Univerzitet Crne Gore  Pravni fakultet 13. jula br. 2 Tel. 081 48 12 01

izborni predmet: pravna informatika ljetnji semestar 2000/2001.

Doc. dr Milan Markovic Prof. dr Milorad vovic Dr Dragan Prlja E-mail:  dprlja@yahoo.com

Predavanje 10. april 2001.
Dr Dragan Prlja
ELEKTRONSKA TRGOVINA

Elektronska trgovina danas u svijetu obuhvata sve od prodaje knjiga pojedincima kao direktnim kupcima do prodaje kontejnera različite robe fabrikama širom planete. Danas se u okviru elektronske trgovine prodaje sve od fizičkih dobara, preko usluga, do digitalnih proizvoda koji se isporučuju preko interneta. Ova elktronska trgovina zapravo predstavlja kombinaciju tehnologije, marketinga i prava. Postoji veliki broj definicija elektronske trgovine, a jedna od najednostavnijih glasi: elektronska trgovina je kupovina i prodaja proizvoda preko Interneta. Nekada se termin elektronske trgovine  zamenjuje sa terminom usluge koje se pružaju u informacionom društvu, ali je značenje istovetno.

Postoji nekoliko različitih vrsta elektronske trgovine od kojih ćemo izdvojiti najznačajnije: biznis prema potrošačima (B2C Business to - Consumer), biznis prema biznisu (B2B Busines to Consumer), vlada prema biznisu, vlada prema potrošačima, itd.

U nekom praktičnom smislu elektronska trgovina obuhvata  sve ono od postavljanje kataloga neke firme na Internet pa do elektronskih prodavnica u kojima se može bilo koja roba kupiti i platiti.

Pravna pitanja koja regulišu elektronsku trgovinu su mnogobrojna  i često se menjaju zbog ubrzanog razvoja tehnologije. Podjelićemo ih na ovom mjestu na pravna pitanja vezana za:

1.  privatnost,

2.  intelektualnu svojinu,

3.  slobodu govora,

4.  oporezivanje,

5.  zaštitu potrošača,

6. druga pravna pitanja (bezbednost, sklapanje elektronskih ugovora, nadležnost sudova, internet igre na sreću, kritografija, itd.).

Pitanja vezana za pravo privatnosti obuhvataju pravnu regulativu vezanu za regulisanje odgovornosti za raspolaganje ličnim podacima, koji podaci o pojedincima se mogu naći u bazama podataka, ko je odgovoran za greške u tim podacima, i kako ugrožena strana može da nadoknadi štetu, kako se mogu koristiti dobijeni podaci, ko je vlasnik informacija, ko može pristupiti informacijama, koliko se sme naplatiti za pristup informacijama, koji se podaci mogu objaviti itd.Ova se pitanja obično regulišu Zakonom o privatnosti, Zakonom o zaštiti podataka, Zakonom o zaštiti privatnosti potrošača, itd.

Zaštita intelektualne svojine na internetu obuhvata u vezi sa elektronskom trgovinom zaštitu autorskog prava, patenta, i poslovne tajne. Zaštita autorskih prava na internetu je jedno od najvažnijih pitanja jer se postojeća regulativa mora izmjeniti kako bi obuhvatila specifičnu prirodu interneta. Problem je u tome što je postojeća regulativa napisana kako bi štitila fizičke proizvode, a ne digitalni softver. Softver je danas najčešće ugrožavana intelektualna svojina. U 1997.g. softverska industrija je izgubila 13.2 biliona dolara zbog krađe od strane pirata. O značaju pravne regulative u ovoj oblasti govore i stalni naporu Svetske organizacije za intelektualnu svojinu da međunarodnim sporazumima reši šitanje zaštite intelektualne svojine. Novo pitanje koje se pojavljuje kod zaštite intelektualne svojine odnosno zaštite imena kompanije je pitanje imena domena. 

Sloboda govora je u tesnoj vezi sa elektronskom trgovinom. Ona se ogleda u slobodi da svako ima pravo na svoje slobodno mišljenje i izražavanje i da ima pravo da traži i prima informacije i ideje na bilo kom mediju. Internet je sigurno takav medij koji je zaista širom otvorio mogućnosti ispoljavanja slobode izražavanja. Države ipak žele da uspostave iyvestan vid kontrole nad slobodom izražavanja i to posebno u slučaju kada je potrebno zaštititi decu od neadekvatnih materiajla kao što su pornografija, mržnja, i drugu potencijalno opasni materijali. Postoji više različitih mišljenja o tome ko treba da vrši kontrolu nad nedizvoljenim sadržajima na Internetu. Po jednom mišljenju to su roditelji, pod rugom državni organi, a po trećem internet provajderi. U SAD je donet 1998.g. Zakon o  online zaštiti dece, a zanimljivi su još i Zakon o porodičnom prijateljskom pristupu Internetu, Zakon o zaštiti interneta, Zakon o filtriranju školskog interneta, kojima se omoguću ograničavanje sadržaja na internetu. U okviru slobode govora i izražavanja zanimljivo je pitanje primanje neželjenih email poruka. U okviru rešavanja ovog pitanja usvojen je u SADU Zakon o zaštiti elektronskog poštanskog sandučića. Ovim zakonom dozvoljeno je internet provajderima da postave odgovarajući softver koji će sprečiti primanje neželjenih email poruka.

Što se tiče oporezivanja na internetu Senat SAD-a je 1998.g. doneo Zakon o slobodi internet oporezivanja. Ovaj zakon se odnosi jedino na poreske obaveze prodavaca i u okviru njega su predviđene posebni porezi za pornografske sadržaje. Povećanja prometa kroz elektronsku trgovinu povećava i značaj oporezivanja u vezi sa internet transakcijama. U mnogim zemljama se trgovina preko Interneta smatra jednakom trgovinom sa trgovinom putem isporuke poštom i tu se izvlače paralele u vezi sa pravnim rešavanjem ovih pitanja. Sadašnji problem sa elektronskom trgovinom je što mnogi davaoci usluga ne plaćaju poreze dok se za iste usluge na klasičan način plaćaju poreizi i takos e online industrija dovodi u povoljniji požaj (internet telefoniranje - poštansko telefioniranje).

Kako se, prilikom elektronske trgovine, prodavac i kupac uopšte ne vide, a često su i na sasvim suprotnim krajevima planete,  ljudi sa nečasnim namjerama su u situaciji da potrošačima nanesu štetu. Zaštita potrošača prilikom elektronske trgovine vrlo je značajno pravno pitanje. Bilo je slučajeva osnivanja virtuelnih banaka koje su nestajale zajedno sa investitorima i depozitima. Najveći broj primjedaba potrošača u vezi sa elektronskom trgovinom odnosi se na ne isporuku naručenih dobara i nedovoljan kvalitet isporučenih dobara, na nuđenje fantomskih biznis šansi, traženje novca u okvuru lanca sreće, šeme rada kod kuće i zarade na taj način, prodaja proizvoda za mršavljenje, laka zarada novca, plaćanje članarine da bi se dobila neka besplatna dobra, investicije bez rizika i sa velikom dobiti, paketi za deskremblovanje TV kanala koji ne funkcionuišu, garantovane pozajmice sa odličnim uslovima uz plaćanje samo formulara, itd. Američko zakonodavstvo donelo je dva zakona koji se odnose na zaštitu narudžbina emailom i zaštite upotrebe kreditnih kartica pri elektronskoj trgovini.

Pored već navedenih pravnih pitanja u vezi elektronske trgovine mogu se razmatrati i mnoga druga pravna pitanja kao što su: Koja se pravila upotrebljavaju pri sklapanju elektronskih ugovora, koji je sud nadležan za ovakve ugovore kada su strane iz različitih zemalja, Kako je moguće kontrolisati igre na sreću na internetu, Kada su elektronski dokumenti dokazi na sudu, Koji se datumu uzimaju za važeće kada se radi o stranama sa različitim vremenskim zonama, da li je elektronski potpis pravno validan, Kako se utvrđuje i dokazuje odgovornost za greške, nefukcionisanje softvera, zloupotrebu podataka, Lažno predstavljanje na mreži, Pranje novca putem pametnih kartica, Linkovanje bez predhodne dozvole, itd..

Na kraju ovog kratkog predstavljanja pojedinih pravnih pitanja koja se odnose na elektronsku trgovinu navešćemo šta se u okviru Direktive EU o elektronskoj trgovini iz 2000.g. smatra uslugama informacionog društva:  niz ekonomskih aktivnosti koje se obavljaju on-line kao što su prodaja dobara on-line, isporuka dobara on-line, slanje informacija kroz komunikacione mreže radi pristupanja komunikacionim mrežama ili radi skladištenja informacija, video na zatjev, on-line informisanje, on-line oglašavanje, on-line prodavanje, on-line ugovaranje, itd.

LITERATURA

1. Elektronska trgovina u SRJ, Begrad, 2001,  www.e-trgovina.co.yu.
2. Electronic Commerce a Managerial Perspective, Turban, Lee, King, Chung, Prentice Hall, 200, pp. 340-380.
3. Directive 2000/31/EC of the European Parliament and of the Council of 8 June 2000 on certain legal aspects of information society services, in particular electronic commerce, in the Internal Market (Directive on electronic commerce), Offocial Journal of the European Communities, L 178/1.

 

Azurirano 3. april 2001.g.
Webmaster: Dragan Prlja
Copyright Pravni fakultet Podgorica, 2001.